Kako
potražnja za organskim proizvodima raste, oni se više ne prodaju samo
u specijalizovanim prodavnicama i pijacama, nego su ušli u supermarkete i lance koji daju popust na maloprodajne cene.
Proizvodi industrije organske hrane godišnje donose profit od 14,5 milijardi dolara u SAD. To je dva odsto ukupne zarade ostvarene prodajom hrane i napitaka.
«Industrija organske hrane je proteklih godina doživela veliki porast. Od 1990. svake godine ona raste za dodatnih 20%. A prema istraživanju tržišta koje je sprovela naša asocijacija, procenjujemo da ćemo videti rast od 18% godišnje do 2008».
Genjon kaže da su Amerikanci najveći konzumenti organskih proizvoda, a za njima slede Evropljani, Australijanci i Japanci.
Pečat organskog proizvoda koji daje taj sekretarijat, obaveštava potrošače da je najmanje 95% sastojaka tog proizvoda uzgojeno bez pesticida, antibiotika, hormona za rast ili genetskog inženjeringa. Preostalih 5% čine neorganski ili sintetički sastojci, a u njih spadaju prašak za pecivio, pektin koji doprinosi zgušnjavanju, ili ugljen-dioksid koji produžava rok trajanja proizvoda.
Kada će ovakav trend zavladatiu Srbiji niko ne zna, ali sa sigurnošću mogu da tvrdim da neće skoro i izrazim svoje duboko žaljenje zbog toga, jer kod nas ni elemtarni uslovi života nisu omogućeni, a pogotovo priča o organskoj hrani.
Posrednici u prometu organskih poljoprivrednih
proizvoda imaju često presudan značaj za uključenje nekog proizvođača u
organski pokret. Prvo pitanje koje postavljaju organski poljoprivredni
proizvođači je: kako ću prodati svoje proizvode? U zavisnosti od
odgovora na ovo pitanje donosi se konačna odluka.
Promocija - Završni instrument marketing miksa je po pravilu promocija, što nikako ne govori o njenom najmanjem značaju. Potrošači moraju znati za vaš proizvod ukoliko želite da ga kupe. Načini na koje ćete tu informaciju poslati do potrošača su različiti ali i za organske poljoprivredene proizvode su istovetni kao i za ostale proizvode iz kategorije potrošnih dobara. Kod nas konkretno, najviše se koristi privredna propaganda u skromnom obimu. Najčešće je reč o štampanim propagandnim materijalima koji se dele posetiocima sajmova ili nekih posebnih manifestacija. Pored nastupa proizvođača na sajmovima po svom značaju se ističu degustacije proizvoda kao vid unapređenja prodaje.
Značaj degustacije je u tome da razuveri potrošače da je lošiji ukus namirnica organskog porekla. On je drugačiji, to je tačno, s tim da jabuka ima zaista ukus jabuke a šargarepa zaista ukus šargarepe. Pitanje je da li smo svi mi možda već zaboravili, kakav je stvarno njihov ukus?
Poznato je da jedna kompanija može da proizvodi tri kategorije istog proizvoda: 1. Za domaće potrebe (u toj industrijski razvijenoj zemlji), 2. Za izvoz i druge razvijene zemlje i 3. Za izvoz za zemlje u razvoju.
Bez svake sumnje ovoj poslednjoj kategoriji pripada 80 % proizvoda za ishranu. A kada su u pitanju hrana koje izvoze zemlje zapadne Evrope u zemlje istočne Evrope, zemlje u razvoju što je svakako Srbija, kao i mnoge zemlje Azije, Afrike taj procenat je nekad čak i 90%.
Nedavno su časopisi “Vils Nuvel” (Francuska), i “Džemahitli” (Engleska) u potpunoj saglasnosti sa stavom OUN za hranu i kontrolu životnih namirnica obelodanili da neke zapadne firme proširuju proizvodnju i izvoz u “neke zemlje” - kancerogenih proizvoda.
Kada bi se okrenuli zdravoj proizvodnji i domaćoj radinosti ovakve stvari nas uopšte ne bi zabrinjavale. Naša zemlja je jedna od retkih u evropi koja ima gotovo sve uslove za proizvodnju organske hrane i izvoz u velikoj meri u inostrane države. Potpuno je suludo uvoziti hranu koju možemo sami da proizvedemo i koja je nezadovoljavajućeg kvaliteta ako imamo sve predispozicije za samostalnu proizvodnju. Jedino što možemo da uradimo jeste da razvijemo svest društva o značaju pravilne i zdrave ishrane i o tome koliko bi uštedeli da ne kupujemo uvoznu robu nego sami da proizvodimo!
Lekovita svojstva paradajiza: jača otpornost i imunitet organizma, protiv kašlja i plućnih bolesti, bolesti mokraćnih organa, snižava visok krvni pritisak, dobar je za poboljšanje probave, leči dijabetes, bolesti jetre, reume, pomaže izbacivanju tečnosti iz organizma
Lekovita svojstva kupusa:
leči čir na želucu (procediti i piti sok), kao i čir na dvanaestopalačnom
crevu. Sprečava skorbut, leči hronični zatvor, jača odbrambeni mehanizam
organizma, leči reumu, malokrvnost, plućne bolesti, proširene vene, deluje antiseptično.
Lekovita svojstva krastavca:
Koristi se protiv bolesti želuca i creva, upala kože, kožnog osipa, ujeda insekata,
za pročišćavanje krvi, bolji rad bubrega i lečenje mokraćnih organa, čireva i
hemoroida. Posebno se koristi u kozmetici, za ulepšavanje i osvežavanje kože
lica.
Lekovita svojstva belog luka: leči visok krvni pritisak, koristi se za razlaganje masnoće u krvi, leči aterosklerozu, šećernu bolest, srčana oboljenja, reume, glavobolje, neuroze, umor, bronhitis, veliki kašalj, astmu, tuberkolozu, tifus, koleru, besnilo, pomaže za lečenje groznice i malarije, za izbacivanje toksina iz organizma, čišćenje creva i lečenje crevnih glista, kao i za poboljšanje cirkulacije.
Lekovita svojstva pasulja:
pomaže kod lečenja šećerne bolesti, upale bubrega, upale mokraćnih kanala,
bolesti uha, glavobolje, čireva, krvarenja iz nosa, besnila i svraba. Osobama koje imaju želudačne ili slične probleme preporučuje se
uzimanje pasulja pasiranog kao pire od pasulja, u obliku supe ili kaše.
Pregled dnevnih potreba za unosom vitamina mogu se pogledati OVDE (autor Zdravahrana).
Da bi se u namirnicama maksimalno zadržali hranjivi sastojci, važno je da se tokom pripremanja hrane pridržavamo određenih pravila: Povrće treba dobro oprati pre nego što pristupimo njegovoj daljoj obradi - ljuštenju, sečenju, kuvanju i slično.
Da
bi se zadržali vitamini B i C, namirnice ne teba potapati. Treba ih
oprati pre guljenja da bismo otklonili prljavštinu, koja bi
se inače prenela na deo koji se jede, a zatim oljuštiti, očistiti i
ponovo dobro oprati.
Pošto se vitamini nalaze tik ispod kore, ukoliko je neophodno oguliti namirnicu, to treba da bude veoma pažljivo, da kora bude što tanja. Krompir je najbolje oguliti finom žicom za posuđe (koja se koristi samo za čišćenje povrća i voća) ili ga kuvati i peći sa ljuskom. Šargarepu, takođe, ne treba guliti, već blago izribati žicom ili četkicom za povrće.
Prilikom sečenja i guljenja povrća treba upotrebiti oštar nož, jer prilikom nagnječenja tkiva dolazi do uništavanja vitamina A i C.
Dok pripremate hranu, budite meditativnom stanju svesti, raspoloženi i srećni, jer će se tako pridodati najveća količina ljubavi u jelo koje pravite. Kaže se – Ljubav je najvažniji začin i bez tog začina ni jedno jelo nema dobar ukus.
Smatra se da su organsko povrće i voće najvrednija hrana koja se može uneti u organizam, jer sadrži idealnu ravnotežu pet bitnih elemenata koji su neophodni organizmu: glukoza (90%), aminokiseline (4-5%), minerali (3-4%), masne kiseline (1%) i vitamini (do 1%). Pored toga, za njegovu probavu nije potrebna dodatna energija, što znači da štedi energiju organizma i pomaže njegovom pročišćavanju. Takođe ima i sposobnost da neutrališe štetne kiseline koje se stvaraju u telesnim sistemima. Kada se govori o povrću, podrazumeva se isključivo povrće u svežem stanju, jer, zbog svoje delikatne prirode, kuvano i prerađeno povrće u potpunosti gubi pomenuta svojstva i dovodi do povećanja toksičnosti i kiselosti organizma. Zbog visokog sadržaja vode, svež paradajz i krastavac mogu se kombinovati sa voćem i uzimati i tokom perioda asimilacije i eliminacije.
Ovaj model je koristan osobama koje:
• Žele jednostavan plan ishrane ili im je komplikovano da primenjuju
složenije planove
• Nisu vešte u računanju i teško čitaju
• Bolje uče vizuelno
• Često jedu van kuće
• Žele da smanje količinu proteina ili ugljenih hidrata koje pojedu.
Deset saveta za pravilnu ishranu:
1. Jesti raznovrsnu hranu.
2. Održavati optimalnu težinu.
3. Smanjiti unošenje zasićenih masnih kiselina (masti životinjskog porekla).
4. Povećati unos polinezasićenih masnih kiselina (prečišćeni puter, nerafinisana hladno ceđena ulja, kikiriki, suncokret, susam, badem, lešnik, golica-bundeva).
5. Smanjiti unos holesterola (svinjska mast, masne vrste mesa, masni sirevi, jaja).
6. Povećati unos složenih ugljenih hidrata i dijet nih vlakana (povrće, voće, integralne žitarice).
7. Redovno unošenje tečnosti: voda, čajevi, prirodni sokovi.
8. Smanjiti unošenje šećera, naročito belog rafi-nisanog, zameniti ga medom i malteksom.
9. Smanjiti unos soli, posebno stone kuhinjske.
10. Smanjiti i izbgavati unos kafe, alkohola i duvana.
Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čoveka. U modernoj porodici i savremenim usluvima života, ljudi nisu u mogućnosti da odvoje vreme koje bi bilo neophodno svakodnevno posvetiti ovakvoj ishrani.
Čovekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom ishrane koji svakodnevno primenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. Zdrava ishrana u porodici omogućava mnogo pravilniji razvoj dece.
I zato je neophodno što pre se shaviti ovakav princip funkonisanja njemu se prilagoditi.
Pored stresa, sa kojim se savremeno čovečanstvo suočava već decenijama, jedan od osnovnih uzroka pojave izuzetno velikog broja bolesti jeste, pre svega, nepravilna ishrana.
Među najrasprostranjenije bolesti današnjeg doba uyrokovane nepravilnom ishranom su:
- Gojaznos
- Šećerna bolest
- Povišen krvni pritisak
- Arteroskleroza
- Srčani udar
- Moždani udar
- Karijes
- Alergije
- Anemija
- Degenerativne bolesti
- Kiselost organizma
Pored nepravilne ishrane na pojavu i razvoj ovih bolesti utiče i prekomerna i nekontrolisana hemizacija koja je prisutna u procesu gajenja i prerade namirnica, pogotovo kad se radi o proiyvodnji povrca i voca.
Pojedina istraživanja pokazuju da je zemljište, voda kao i celokupna životna sredina u pojedinim područjima Srbije (Vojvodina) do 6 puta manje kontaminirana (zagadjena razlicitim supstancama) u odnosu na razvijene zemlje (izvor, vidi ovde). Da li ovo znaci da jedemo zdravo hranu?
Da bi neko povrće bilo smatrano organskom hranom, ono mora biti odgajano uz poštovanje sledećih pravila:
1. Ne smeju se koristiti pesticidi, herbicidi ni slična sredstva.
2. Njiva na kojoj se uzgaja organska hrana mora biti najmanje tri protekle godine bez hemijskih sredstava.
3. Ta njiva mora imati i jasne granice, da biljke na njoj ne bi dolazile u dodir sa hemikalijama sa susedne njive.
4. Zabranjen je genetski inženjering - sve mora biti u skladu sa prirodom.
5. Problemi sa štetočinama rešavaju se prirodnim putem - postavljanjem zamki i mamaca; korišćenjem životinjskih vrsta koje su prirodni neprijatelji konkretnih štetočina.
Kada govorimo o proizvodima koji su uzgajani na ovakav nacin, sa sigurnoscu mozemo da kazemo da je svest populacije iz okruzenja na relativno niskom nivou. Uglavnom smo navikli da jedemo veliki drecavo crveni, tvrdi paradajiz iz "baste", medjutim potpuno smo nesvesni da je organski paradajz bledo crven i u vecini slucajeva mekan koji je nekoliko puta bogatiji prirodnim mineralima i solima nego onaj na ciji se rast genetski i hemijski utice. Krucijalno pitanje je da li smo spremni da platimo neznatno vise za svoje zdravlje ili cemo se i dalje zavaravati da jedemo zdravu hranu koja ima uticaj na vitalne funkcije svakog organizma?
« | Oktobar 2023 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |