Pojedina istraživanja pokazuju da je zemljište, voda kao i celokupna životna sredina u pojedinim područjima Srbije (Vojvodina) do 6 puta manje kontaminirana (zagadjena razlicitim supstancama) u odnosu na razvijene zemlje (izvor, vidi ovde). Da li ovo znaci da jedemo zdravo hranu?
Da bi neko povrće bilo smatrano organskom hranom, ono mora biti odgajano uz poštovanje sledećih pravila:
1. Ne smeju se koristiti pesticidi, herbicidi ni slična sredstva.
2. Njiva na kojoj se uzgaja organska hrana mora biti najmanje tri protekle godine bez hemijskih sredstava.
3. Ta njiva mora imati i jasne granice, da biljke na njoj ne bi dolazile u dodir sa hemikalijama sa susedne njive.
4. Zabranjen je genetski inženjering - sve mora biti u skladu sa prirodom.
5. Problemi sa štetočinama rešavaju se prirodnim putem - postavljanjem zamki i mamaca; korišćenjem životinjskih vrsta koje su prirodni neprijatelji konkretnih štetočina.
Kada govorimo o proizvodima koji su uzgajani na ovakav nacin, sa sigurnoscu mozemo da kazemo da je svest populacije iz okruzenja na relativno niskom nivou. Uglavnom smo navikli da jedemo veliki drecavo crveni, tvrdi paradajiz iz "baste", medjutim potpuno smo nesvesni da je organski paradajz bledo crven i u vecini slucajeva mekan koji je nekoliko puta bogatiji prirodnim mineralima i solima nego onaj na ciji se rast genetski i hemijski utice. Krucijalno pitanje je da li smo spremni da platimo neznatno vise za svoje zdravlje ili cemo se i dalje zavaravati da jedemo zdravu hranu koja ima uticaj na vitalne funkcije svakog organizma?
« | Novembar 2008 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |